O Hvaru

developed for

OTOK HVAR

Prirodne ljepote, osebujna povijesna baština i iznimni mikroklimatski uvjeti Hvar su učinili globalno poznatim turističkim otokom.

Paklene otok čini niz od dvadesetak otočića i hridi što se pruža kao valobran pred gradom Hvarom. Iznimne razvedenosti, s nizovima uvala i uvalica privlače sve nautičare u prolazu. Osim ACI-jeve marine u Palmižani tu je i više središta pred autohtonim restoranima. Na paklenim su otocima otkriveni i vrijedni arheološki ostaci u uvali Vlaki (ostaci rimske ladanjske vile).

Hvarska Fortica iz 16.stoljeća dominira brežuljkom nad gradom Hvarom. Velebne su kule povezane očuvanim zidinama što se spuštaju do gradske jezgre. Utvrda je sagrađena na temeljima stare ilirske utvrde.

Gradskim trgom dominira katedrala sv.Stjepana. Stara je crkva proglašena katedralom u 13.stoljeću, kada je biskupsko sjedište preseljeno iz Staroga Grada u Hvar. Katedrala je pregrađivana i dograđivana, a današnji oblik je poprimila u 17.stoljeću. prepoznatljivost katedrali daje renesansni zvonik, jedan od najljepših na srednjodalmatinskim otocima. Uz katedralu je biskupski dvor i muzej s vrijednim liturgijskim artefaktima.

Najstarije je otočno mjesto Stari Grad, sagrađen na temeljima antičkog Farosa, osnovanog prije 2400 godina. Faros pripada među najstarije gradove u Europi. Kulturno-povijesnu baštinu Staroga Grada sačinjava niz sakralnih objekata. Najvažniji kulturno – povijesni spomenik jest Tvrdalj, utvrđena renesansna palača pjesnika Petra Hektorovića izgrađena početkom 16.stoljeća.

 

Otok Hvar pruža se u smjeru zapad-istok, okružen Hvarskim i Korčulanskim kanalom. Najduljim otokom na jadranu čini ga sedamdesetak kilometara duljine. Površinom od tristotinjak kilometara kvadratnih pripada među četiri najveća jadranska otoka. Na otoku danas živi oko 11 000 stanovnika. U Grapčevoj i Markovoj špilji otkriveni su ostaci iz mlađega kamenog doba. Špilja se nalazi na južnoj strani otoka, na nadmorskoj visini od 239 metara, a put do nje vodi iz sela Humca. Danas je otok Hvar administrativno organiziran u četiri jedninice: grad Hvar na zapadnom dijelu otoka, grad Stari Grad i općina Jelsa na središnjem dijelu te općina Sućuraj na istočnom dijelu otoka. Važna je povijesna otočna promatračnica bio vrh Vela glava na 316 metara nadmorske visine kod Zastražišća, 15 kilometara istočno od Jelse. Najviši je otočni vrh sv.Nikola na 626 metara nadmorske visine. Na vrhu je istoimena crkvica koju je potkraj 15. stoljeća vjerojatno podigao vođa Hvarske bune Matija Ivanić, a veliki je kameni križ podignut 1998. godine. O tradiciji kršćanstva kazuje podatak da je šest biskupa  rođeno na Hvaru. Glavno je otočno središte grad Hvar, kojemu pripadaju okolna naselja Brusje, Velo Grablje, Milna, Zaraće i Sveta Nedjelja. Na prostoru grada Hvara živi nešto više od 4000 stanovnika. Najvredniji su povijesni spomenici gradska tvrđava sa zidinama i kulama, katedrala s biskupskim dvorom na glavnome gradskom trgu, Arsenal – spremište velike gradske ratne galije – Hvarsko pučko kazalište s početka 17.stoljeća te gradska loža i toranj sa satom. U središtu grada Hvara, na nekadašnjem je imanju Hanibala Lucića polovicom 17.stoljeća sagrađen benediktinski samostan. U samostanu se čuva poznata čipka od agave, a umijeće njezine izrade sve do danas prenose naraštaji benediktinki. U uvali Križa franjevački je samostan Gospe od Milosti, sagrađen 1461.godine na mjestu nekadašnje kapele sv.Križa. Posebna je turistička atrakcija gradska tvrđava Fortica (Španjola) iz 16.stoljeća, sagrađena iznad starog dijela grada na temeljima ilirske utvrde. Iznad grada, u tvrđavi koja je podignuta u vrijeme kratke francuske uprave početkom 19.stoljeća od 1972.godine smješten je opservatorij. Poseban su krajobrazni ures grada Hvara obližnji Pakleni (Paklinski) otoci. Skupinu sačinjava dvadesetak otoka, otočića i hridi koji tvore mnoštvo morskih prolaza, uvalica i plaža. Tu je i nautičarima jedna od najprivlačnijih marina, ACI Palmižana. Lijepe plaže u blizini Hvara smještene su kod Milne i Zaraća.

Stari se Grad nalazi u dnu, duboko u otok zavučenoga, Starigradskog zaljeva, okružen plodnim Starigradskim poljem, još jednim našim ponosom na UNESCO-ovu popisu svjestske baštine. U samome gradu živi oko 2000 stanovnika (s okolnim mjestima oko 2800), a glavne su gospodarske grane turizam, vinogradarstvo i maslinarstvo. Stari je Grad najstarije mjesto na otoku, sagrađeno na temeljima antičkoga grada Farosa osnovanog prije 2400 godina. To se naselje smatra i jednim od najstarijih gradova u Europi. Vrijedni su sakralni objekti u Starom Gradu crkva sv.Ivana iz doba ranoga kršćanstva, crkva sv.Jerolima iz 15.stoljeća, crkva sv.Lucije i samostana dominikanki trećoretkinja iz 15.stoljeća, župna crkva sv.Stjepana iz 17.stoljeća sagraena na mjestu star crkve, prve hvarske katedrale, te utvrđeni dvorac i ljetnikovac Petra Hektorovića Tvrdalj iz 16.stoljeća. U mjestu je i dominikanski samostan sv.Petra Mučenika sagrađen 1482.godine radi zaštite od Osmanlija. Danas je u samostanu uređen muzej.

Starigradsko polje, Ager, pruža se sve do Vrboske. I na ovom prostoru ima vrijednih arheoloških ostataka antičkoga ladanjskoga kompleksa pokraj mjesta Dola te ruševina grčke kule Maslinovika. Vrboska je smještena na kraju duboko uvučene uske uvale, okružena gustom borovom šumom. Turistička su atrakcija mjesta kameni mostovi koji povezuju obale i otočić s palmama u luci. Mjesto su u 15.stoljeću sagradili mještani susjednog Vrbanja. Najvažnija građevina u Vrboskoj renesansna je crkva sv.Marije iz 16.stoljeća građena u obliku tvrđave radi zaštite od Osmanlija. Tu je i crkva sv.Lovrinca (sv.Lovre) iz 15.stoljeća u kojoj se čuvaju vrijedne umjetničke slike.

Na središnjem dijelu sjeverne obale otoka nalazi se Jelsa. Nekadašnja je luka obližnjih Pitava danas turističko mjesto. Pitve, među najstarijim mjestima na otoku, sagrađene su na 168 metara nadmorske visine, pod strmim brežuljcima. Močvarno područje Jelse natapalo je more, ali je 1850.godine isušeno. Na plodnom su tlu zasađena stabla johe, bjelogorične biljke, po kojoj je Jelsa dobila ime. Općini Jelsi pripada niz okolnih naselja: Ivan Dolac, Zavala, Gromin Dolac, Pitve, Svirče, Vrisnik, Vrboska, Humac, Poljica, Zastražišće i Gdinj.

Četiri stotine stanovnika  bave se ribarstvom, maslinarstvom i vinarstvom te turizmom. Broj sunčanih sati na Hvaru iznosi više od 2700 sati u godini, što ga čini najsunčanijim otokom na Jadranu. Jedan od hvarskih simbola je lavanda, ljekovita biljka osebujna mirisa, ružičasto-plave boje. Hvarska je lavanda križanac prave lavande i širokolisne lavande. Na otoku uspijeva od 18.stoljeća kao autohtona sorta te se danas često upotrebljava za pripravke u aromaterapiji. Prirodne ljepote, osebujna povijesna baština i iznimni mikroklimatski uvjeti Hvar su učinili globalno poznatim turističkim otokom.

OTOK VIS

Vis danas živi neku novu mladost. Nakon Drugoga svjetskog rata otok je bio zatvoren za strance, pa je turistička renesansa započela tek nakon Domovinskog rata.

Grad Vis danas broji manje od 2000 stanovnika, a nastao je spajanjem dvaju naselja, Luke na zapadnom dijelu i Kuta u istočnom dijelu Viške luke.

Kanjon u zaleđu šljunčane uvale Stinive stanište je mnogih vrsta ptica koje svojim pjevom predvečerja i jutra u uvali čine posebnima.

Osamdesetak kilometara obala otoka Visa klisurama i rtovima ponire u plavetnilo. Oko otočnih rtova snažne su morske struje koje raznose planktonsku masu. Akvatorij Visa bogat je raznolikom podmorskom faunom. Najbolje su ribolovne pozicije (pošte) na mjestima gdje su uz obalu otoka razbacane hridi i otočići.

 

OTOK BIŠEVO

Modra špilja na otoku Biševu po ljepoti se može usporediti s čuvenom istoimenom špiljom na Capriju u Italiji.

Jugozapadno je od Visa otok Biševo, otok s Modrom špiljom. Od Komiže je udaljen četiri nautičke milje, za mirna vremena pola sata plovidbe brodicom. Otok mističnih priča nautičare privlači jedinstvenom ljepotom pejsaža i mirnim uvalama. Površina je Biševa oko šest kilometara kvadratnih, a na njemu stalno boravi tek nekoliko obitelji. Najupečatljivije su špilje. Ljepota najpoznatije Modre špilje ne zaostaje za glasovitom istoimenom Špiljom na Capriju u Italiji. Špilja se nalazi na sjevernoistočnoj obali otoka. Odjeci mora, koje udarajući o stijene špilje stvara posebnu glazbenu rapsodiju, doprinose iznimnom doživljaju svakoga tko se zateče u ovome nestvarnom ambijentu. Vanjsko svjetlo u špilju prodire kroz podvodni otvor širok desetak metara. Glavna je dvorana visoka desetak, a široka petnaest metara.

Ulaz je u špilju proširen 1884.godine. U preljevima boja, ovisno o dobu dana i kutu loma svjetlosti, more u špilji podsjeća na rastopljeno srebro. Na Biševu je i Medvidina špilja, s uskim i tridesetak metara visokim okomitim otvorom u klisuri. Medvidina se špilja nalazi na jugoistočnom dijelu otoka, u blizini rta Biskupa. Unutrašnjost se špilje sastoji od glavne, prostrane dvorane i niskoga zavojitoga kanala koji nakon sedamdesetak metara završava malenim žalom na kojem se nekada odmarala morska medvjedica. Na Biševu postoji još osam manjih i većih špilja po kojima je otok dobio i ime L`isola dei busi (Otok rupa).